Ruralni razvoj

Svuda u svetu, siromaštvo ima ruralno lice. Tri četvrtine siromašnih sveta živi u ruralnim područjima, često u ekstremnoj siromašnosti i bez adekvatnih sredstava i mogućnosti da obezbedi  sebi i svojim porodicama stalni pristup hrani. Mogućnosti za povećanje primanja su im ograničena, što mnoge od njih određuje da žive od poljoprivrede. Stoga im pristup zemljištu i vodi mora biti obezbeđen, kao i adektatna infrastruktura do njih. To, takođe, uključuje zdravstvenu negu i mogućnosti za obrazovanje i pristup tržištima. Pored toga diskriminacija žena i devojaka u ruralnim područjima je velika, posebno njihovih mogućnosti da učestvuju u političkom odlučivanju.

UN Milinijumska deklaracija koja je povezana sa Milenijumskim ciljevima (MDGs) otpočela je nova globalna partnerstva za razvoj. S obzirom da većina siromašnih živi u ruralnim područjima, ruralni razvoj doprinosi strukturnom smanjenju siromaštva (MDG 1). Ruralni razvoj ima za cilj podršku proizvodnih potencijala usklađenim sa principima održivosti životne sredine (MDG 7), kao i razvoj nacionalnih i globalnih struktura (MDG 8) savetodavstvom u poljoprivredi, dostupnosti i bezbednosti hrane, poljoprivrednoj trgovini i politici upravljanja zemljištem i obalom.

Promocija održive poljoprivrede i ruralnog razvoja (SARD) tema je Poglavlja 14, Agende 21. Glavni cilj SARD-a je povećanje proizvodnje hrane na održiv način i povećanje dostupnosti i bezbednosti hrane. Što podrazumeva inicijative edukacije, obezbeđenje ekonomskih podrški i razvoj odgovarajućih i novih tenhnologija, uz obezbeđenje stabilnih nabavki nutriciono adekvatne hrane ranjivim grupama i proizvodnje za tržišta; povećanje zapošljavanja i prihoda u cilju uklanjanja siromaštva, i upravljanje prirodnim resursima i zaštita životne sredine.

Komisija za održivi razvoj (CSD) prvi put je preispitala ruralni razvoj na svojoj trećoj sesiji 1995. godine, kada je zapažen izvestan napredak, ali i razočarenje zbog nedovoljne brzine razvoja održive poljoprivrede i ruralnog razvoja.

U skladu sa višegodišnjim programom rada, poljoprivredna perspektiva kao i perspektiva ruralnog razvoja bile su glavna sektorske teme na Komisiji za održivi razvoj (CSD-8) u dvehiljaditoj, zajedno sa temama integralnog planiranja i upravljanja zemljištem. Komisija je tom prilikom usvojila 12 prioriteta za akciju. Ona je reafirmisala glavne ciljeve SARD-a: povećanje proizvodnje hrane i obezbeđenje dostupnosti i bezbednosti hrane na način da se doprinosi održivom upravljanju prirodnim resursima. Takođe je Komisija tom prilikom zapazila da poljoprivreda ima specijalnu i vrlo važnu ulogu u društvu i da pomaže održivosti ruralnog života i zemljišta.

Politike ruralnog razvoja zahtevaju uspostavljanje koheretnog i održivog okvira za budućnost ruralnog područja. U početku, politike ruralnog razvoj bili su isključivo sektorske (uglavnog u poljoprivredi) sa ograničenim teritorijalnim aspektima.

Da bi bio uspešne, sve ove strategije trebaju široko zasnovan pristup. Praktično, ruralni razvoj podrazumeva tretiranje ekonomskih, ekoloških, socio-kulturnih i političko-institucionalnih aspekata na jednak način. Ciljevi ovih pristupa su dostizanje održivog rasta koristi za čitavo društvo. Ruralni razvoj pomaže poboljšanju bezbednosti i dostupnosti hrane i promociji zdravlja u državama u razvoju. Takođe, pomaže, kroz stvaranje prihoda i mogućnosti zapošljavanja, uspešni ekonomski razvoj. Cilj je da se omogući ljudima u ruralnim područjima da upravljaju svojim sopstvenim metodama i rešenjima. Saradnja sa lokalnim institucijama upravlja ovim procesima.

Zelena mreža Vojvodine deo svojih aktivnosti podruzima ka razvoju ruralnih područja. Ona to postiže edukacijom održive poljoprivrede, turizma, i razvojem zelenih staza koje povezuje salaše i susedna mesta u ruralni područjima; kroz pomoć u upravljanju razvojem javnih površina u selima, kroz Pijacu Moj salaš i druge programe razvoja uz očuvanje biološke raznovrstnosti.

OECD metodologija za definisanje ruralnih područja

OECD metodologija se zasniva na gustini naseljenosti stanovništva (OECD, Stvaranje ruralnih indikatora za uokvirivanje teritorijalnih politika, Paris, 1994).

Postoje dva nivoa ruralnih područja:

  • Lokalne zajednice (naprimer mesne kancelarije) koje se identifikuju kao ruralne ukoliko je njihova gustina naseljenost ispod 150 stanovnika po kvadratnom kilometru.
  • Regioni (poput NUTS 3 ili NUTS 2) ako su klasifikovani u prve dve od sledećih kategorija:
  • Pretežno ruralni region (PR): Ukoliko više od 50% populacije regiona živi u ruralnim zajednicama (sa manje od 150 stanovnika / km2)
  • Srednji ruralni region (IR): Ukoliko od 15% do 50% stanovnika regija živi u ruralnim loklanim zajednicama
  • Pretežno urbani region (PU): Ukoliko manje od 15% stanovništva regije živi u ruralnim lokalnim jedinicama.

Prethodna strana: Organska poljoprivreda? Da! Sledeća strana: Zelene staze


EDUECO
EDUECO

Akcioni plan za budućnost organske proizvodnje u EU


[ | 71 Kb | 2014-10-29 21:37:13]

Pannonia organica - edukacije i radionice projekta


[ | 2222 Kb | 2013-12-18 13:30:22]

Pannonia organica - promotivni flajer


[ | 2915 Kb | 2013-12-18 13:27:58]

PROIZVOĐAČI

Prodavci pijace Moj salaš

PRODAVNICA "MOJ SALAŠ"

Prodavnica