Očuvanje biodiverziteta
Očuvanje biodiverziteta ključni je termin u politikama zaštite životne sredine i on podrazumeva očuvanje sveukupne raznovrsnosti organizama i njihovih bioloških ciklusa. Uključujući gene, populacije, vrste, staništa i ekosisteme u kojima se biodiverzitet održava.
Gubitak biološke raznolikosti i njenih komponenata (gena, vrsta, staništa i ekosistema) globalno je pitanje. Ono je neraskidivo povezano sa gubitkom ekosistema, kapaciteta produktivnosti prirode i regulacionih procesa koji su nezamenjivi za održivo korišćenje resursa i, konačno, ljudsko bivstvovanje.
Sve je više dokaza da je biodiverzitet pod stalnim pritiskom i da je uslovljen klimatskim promenama i preteranom eksploatacijom prirodnih resursa.
UN Konvencija o bilološkoj raznolikosti (CBD), usvojena 1992. godine, politički je prepoznala gubitak biodiverziteta kao ozbiljan problem, i pokrenula je globalnu akciju za očuvanje biodiverziteta.
Zelena mreža Vojvodine (ZMV) kroz niz svojih aktivnosti radi na očuvanju biodiverziteta. Od 2007. godine ZMV je potpisnica međunarodne inicijative za zaustavljanje gubitka biodiverziteta do 2010. godine, COUNTDOWN 2010. Uključivala se u kampanju protiv genetskih modifikovanih organizama od osnivanja i niz drugih kampanja za zaštitu prirode (Sačuvajmo Ledinačko jezero, Stop spalionici smeća u Specijalnom rezervatu prirode Gornje podunavlje, kampanja protiv izgradnje brodogradilišta u blizini Carske bare,..).
U okviru svojih edukativnih programa i kroz podršku organskim proizvođačima ZMV promoviše očuvanje agrobiodiverziteta (različitosti vairijaliteta i raznovrsnosti životinja, biljaka i mikro-organizama važnih za hranu i poljoprivredu, onih koji su rezultat međusobne interakcije životne sredine, genetskih resursa i upravljačkih sistema i praksi koje ljudi koriste /FAO/).
Pored toga, u saradnji sa Quebek-Labrador Fundation/Atlantic Center for the Environment (QLF), ZMV doprinosu očuvanja biodiverziteta i kroz program transatlanskih studijskih putovanja „Dobro upravljanje ruralni pejzažom – razmena iskustava“. Putem ove razmene, međunarodni tim eksperata iz različitih oblasti upravljanja biodvirzitetom i pejzažom provodi nedelju dana u ruralnim zajednicma ili mikro-regijama, uči od i savetuje ljude u zajednici. Ovaj model rada na očuvanju biodiverziteta u ruralnim sredinama oslanja se na povezivanju organizovane zajednice na lokalnom nivou, i spoljašnjeg sagledavanja međuradnog tima eksperata u cilju podsticanja učešća javnosti i uspostavljanja dijaloga između različitih interesnih strana.
Za svoj rad na očuvanju biodiverziteta na 69. sastanku Veća IUCN, održanog 12. marta 2008 godine u Glandu u Švajcarskoj, Zelena mreža Vojvodine je postala članica IUCN-a, Međunarodne unije za zaštitu životne sredine, najstarije svetske organizacije za zaštitu prirode, osnovane 1948. godine.
Očistimo Srbiju - zagadimo Venac i Frušku goru
E sad, ko je sve odgovoran što je nesrećno rešenje dobilo najvišu ocenu, javnosti nepoznate komisije (nema podataka u dostupnim izvorima) i ko je i čijim novcima oduševljeno finansirao ovo - blago je reći loše, nazovi umetničko rešenje, veliko je pitanje. Javnost u Novom Sadu okupljena oko ZA KULTURNE POLITIKE baš bi volela da ima veći uvid u ono što se desilo na Fruškoj gori jer to što se dogodilo jedan je u nizu kulturnih skandala koji su postali deo novosadske stvarnosti. Ono što je dodatno pikantno u svemu je da se otkrivanje ovog nazovi spomenika planira baš u vreme otvaranja EXITA. Slučajnost, ili nije? Na taj način, svi akteri su ubili dve muve, čak i više muva odjednom - pokazano je kako se brine o životnoj sredini u zemlji Srbiji (na „kulturan" način) i ujedno će to biti medijski povezano sa najevropskijim i najkulturnijim događajem na ovim prostorima. Usput su sakupili đubre. Greška je što ga nisu odneli tamo gde je đubretu mesto - na gradskom smetlištu.
Da li je razmišljano o tome da u ovoj zemlji ipak ima zakona koji mogu da sankcionišu ovakav skandal? Verovatno nije. Ukoliko neće, da uz pomoć nekih od postojećih zakona (pomenuti ih treba pred sudom) da jednostavno uklone skalameriju, pre nego što „Gradsko zelenilo" posadi cveće ispod ovog nazovi peščanika, vrlo je verovatno da će morati ponovo da se poteže peticija za spas Fruške gore i da se čuje glas javnosti. Možda je to i bila namera resornog ministarstva - jačanje demokratskih procesa u Srbiji. Eto mnogo su učinili!
Zelena mreža Vojvodine









